U utorak, 8.travnja, Urbanističko-arhitektonsko rješenje užeg centra grada Vinkovaca  kroz viziju ”Moji Vinkovci 21.stoljeće” prezentirao je Tihomir Maras d.i.a., projektant i direktor tvrtke Concept iz Vinkovaca, dok su suorganizatori ove prezentacije bili Društvo arhitektonskih i građevinskih inženjera i tehničara , te Građansko društvo ”Moji Vinkovci”.

Tema prezentacije su Moji Vinkovci u 21.stoljeću. kroz urbanističko – arhitektonsko rješenje užeg centra grada Vinkovaca,  koje nije samo promocija jednog urbanističko – arhitektonskog rješenja nego predstavlja dio jedne vizije – strategije razvoja grada Vinkovaca i upis Vinkovaca na popis UNESCO kulturne svjetske baštine. Kroz afirmaciju kulture (kulturno nasljeđe, kulturna industrija i kreativni grad) te stvaranje kulturnog ambijenta (arhitektura i urbanizam) prioritetnim naglaskom na građansko, urbano, civilizirano, na vrijeme u kojem živimo, 21. stoljeće, pripadnost EU, Vinkovci se afirmiraju kao kulturno sjedište ovog dijela Europske Unije.

Dva najvažnija polazišta za razvoj projekta strategije su bila Vinkovci kao najstariji grad Europe u kontinuitetu življenja te Vinkovačke jeseni. Ta dva polazišta, u ulozi onoga što imamo danas, mogu postati temelj izgradnje novih Vinkovaca sa novim urbanim identitetom. Cilj je prilagođavanje urbanog identiteta novim ekonomskim kulturnim trendovima, sve u smislu zapošljavanja ljudi, ugodnijeg življenja, nove prilike za privredna ulaganja, razvoj tehnologije i odgoja i obrazovanja mladih. Svježinu kulturnom razvoju može dati upravo slobodan privatni sektor u kulturi – koji će u partnerstvu i sa drugim sektorima (obrazovanjem, turizmom, industrijom), ali i sa tradicionalnim ustanovama kulture stvarati nove projekte i programe – stvarati dodatne vrijednosti, ali i radna mjesta. Ulaskom u EU, kao ravnopravna članica trebamo iskoristiti šansu koja nam se nudi u smislu raznih fondova, koji prihvaćaju kulturu i raznolikost kao temelj u svim deklaracijama i proglasima kao temeljno polazište.

Tihomir Maras, d.i.a. kao ciljeve arhitektonsko –  urbanističkog projekta navodi povezivanje novih trgova Vinkovaca sa obalom Bosuta te podređivanje prometne regulacije pješaku, prostorno i oblikovno uređenje užeg dijela grada, podizanje urbanističke vrijednosti Vinkovaca kao modernog europskog grada, najstarijeg grada u Europi, projekt uređenja primjeren povijesni, kulturološkim i turističkim specifičnostima, podizanje svijesti o uređenju grada kao urbanog mjesta sa čuvanjem ambijentalnih karakteristika, postavljanje uvjeta lokacije te programskih zahtjeva uređenja, idejna rješenja uređenja trgova i zgrada kao mogući projekti  financirani od strane Europske Unije i europskih fondova, uređenje svih krajobraznih struktura užeg dijela grada Vinkovaca, kako bi se doprinijelo planski uređenoj upotrebi prostora, djelotvornijoj zaštiti i podizanju kvalitete življenja, ispitivanje mogućih arhitektonsko – urbanističkih tematskih rješenja pojedinih trgova užeg dijela grada, koji su temeljno različiti, kako bi se dobila turistička raznolikost i funkcionalnost ponuđenih urbanih građanskih sadržaja, razvoj kreativnog grada i formiranje trenda kreativne industrije.

1. Trg Oriona
Trg Oriona nalazi se na križanju Ulice kralja Zvonimira i Ulice Jurja Dalmatinca. Smješten ispred novouređene zgrade Hrvatskih šuma započinje kontinuitet vinkovačkih parkova i njihovog urbanog povezivanja. Obilje zelenila, prostori za odmor, fontana te umjetničke kiparske instalacije poznate umjetnice Dine Merhav,  rođene Vinkovčanke, ovaj prostor čine atraktivnim prostorom novoga ulaska u pješačku zonu grada Vinkovaca.

2. Trg Cibalae
Lokacija Trga Cibalae je u Ulici Matije Antuna Reljkovića u blizini zgrade hrvatske pošte.  Na današnjem mjestu Doma izviđača  i postojećeg parkinga projektiran je arheološki muzej u koji bi se smjestili nalazi rimskih Vinkovaca- Colonia Aurelia Cibalae. Objekt predstavlja jednu značajnu etapu u razdoblju razvoja grada. U prostoru novog objekta moguće je izvođenje raznih kulturnih i drugih umjetničkih  manifestacija.

3. Trg bana Josipa Šokčevića
Uređenje središnjeg  parka je danas nužnost. Dodavanjem modernih urbanih elemenata, novim popločenjem te dodavanjem novih sadržaja, dobilo bi se na urbanoj kvaliteti samog središta Vinkovaca. Glavni elementi uređenja bili bi gradnja polivalentnih tribina/mjesta okupljanja sa fontanom, izgradnja nove fontane, kip bana Šokčevića i biste poznatih vinkovčana, proširenje zelenila i osvjetljenje na korzu i u parku te spajanje kolonada na korzu. Proširenjem Gradskog muzeja na građevinu Općinskog suda proširila bi se kulturna muzejska ponuda.

4. Planetarij i zona parkiranja
Na području današnjeg vatrogasnog centra bi se smjestili društveni i javni sadržaji, dok bi se vatrogasci izmjestili na prikladniju lokaciju. Postojeće zgrade bi se adaptirale te im se dodaje novi urbani znanstveni sadržaj – planetarij, kao mjesto vizualizacije Oriona. Unutar bloka rješava se i problem parkiranja vozila (dislokacijom istih iz užeg dijela grada) i formiranjem proširenja pješačke šetnice ‘korza’ novom šetnicom sa stepeništem prema Bosutu i formiranje proboja nove ceste.

5. Trg Vinkovačkih jeseni
Vinkovci su i danas u cijeloj Hrvatskoj najpoznatiji po svojim Vinkovačkim jesenima – međunarodnoj smotri folklora i održavanja tradicijske kulture. Uređenjem trga sa amfiteatrom te natkrivenom pozornicom grad bi tokom cijele godine dobio prostor u kojemu se mogu održavati razni društveni događaji i manifestacije. Uređenje obale Bosuta je  također neophodno, a uređenjem obale i trga stvorio bi se novi centar kretanja stanovnika i turista u gradu.

6. Trg dr. Franje Tuđmana
Na današnjem neuglednom mjestu, prostoru za parkiranje, smjestio bi se novi trg, koji bi ponudio novu šetnicu sa zelenilom, stazama, fontanom sa bistom dr. Franje Tuđmana te modernim vidikovcem, koji bi zajedno tvorili novi, atraktivan prostor okupljanja tokom cijele godine. Ispod novog trga smjestila bi se nova podzemna garaža, tako da bi ovaj prostor zaživio u novom ruhu, bez mijenjanja navika građana i ukidanja njihovog komfora. Kao nužnost se nameće i rekonstrukcija postojećeg hotela.